![Predsednik Ištvan Pastor](../../fajlovi/image/OTI_7163.JPG)
Novi Sad, 06. jun - U Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine danas je održana konferencija pod nazivom: „Bezbednosni izazovi 21. veka i moć dijaloga“. Skup su zajednički organizovali Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić i Centar za politiku i evroatlantsko partnerstvo, a pod pokroviteljstvom Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine.
Konferencija je održana povodom 60 godina od predstavljanja Izveštaja koji su u decembru 1956. godine sačinili tadašnji ministri spoljnih poslova Norveške, Italije i Kanade, poznatijeg kao „Izveštaj tri mudra čoveka“, kojim je politički dijalog i proces političke, ekonomske, kulturne i naučne saradnje između zemalja članica Severnoatlantskog saveza, uz vojnu dimenziju, koncipiran kao drugi uporišni stub tog saveza.
U prisustvu predstavnika Ministarstva spoljnih poslova, ambasadora, pokrajinskih poslanika, predstavnika bezbednosnih organizacija, studenata i zainteresovane javnosti, na skupu su analizirana i sagledana važna bezbednosna pitanja, kao i procesi, promene i perspektive u aktuelnoj globalnoj bezbednosnoj strukturi između ostalog i kroz sagledavanje uloge institucija Republike Srbije i posebno uloge žena u procesima jačanja bezbednosne arhitekture, konsolidacije mira i regionalne bezbednosti. Takođe, doneti su i odgovarajući zaključci u cilju zajedničke podrške jačanju kapaciteta za postizanje i održavanje bezbednosti kao trajnog javnog interesa.
![Predsednik Ištvan Pastor](../../fajlovi/image/OTI_7172.JPG)
Otvarajući konferenciju, predsednik Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine Ištvan Pastor izrazio je zadovoljstvo što je pokrajinska Skupština ponovo domaćin jednog značajnog skupa na kome se razgovara o bezbednosti, navodeći da je to bila praksa i u prethodnom periodu i naglašavajući značaj zajedničkog rada i doprinosa u sagledavanju i rešavanju važnih bezbednosnih pitanja.
„Uvaženi predstavnici Vlade Republike Srbije, vaše ekselencije, uvaženi profesori i studenti Fakulteta za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, poštovane članice ženskih odborničkih mreža iz vojvođanskih skupština opština i ženske parlamentarne mreže Skupštine AP Vojvodine, uvaženi poslanici u Skupštini AP Vojvodine, predstavnici medija i civilnih udruženja, izražavam svoju veliku zahvalnost što ste danas prisutni u Skupštini Vojvodine i što ste uzeli učešće na konferenciji „Bezbednosni izazovi 21. veka i moć dijaloga.
Izazovi u pogledu bezbednosti su permanentno prisutni i oni se s vremena na vreme ponavljaju kako se razvija i svest o potrebi zajedničkog rešavanja bezbednosnog pitanja, kao jednog od najvažnijeg pitanja. Za razliku od 1956. godine kada je sačinjen „Izveštaj tri mudra čoveka“, mi danas imamo drugačije okolnosti i probleme u pogledu bezbednosti. Iz tog razloga je važno da zajednički razgovaramo i o pitanjima globalizacije i o klimatskim promenama, o migrantskoj krizi, terorizmu, o sajber terorizmu i čitavom nizu drugih pitanja koja opterećuju naš zajednički život. Takođe, moramo da razgovaramo i o regionalnim problemima koji na ovom našem regionalnom nivou održavaju očuvanje bezbednosti.
![Predsednik Ištvan Pastor](../../fajlovi/image/OTI_7182.JPG)
Veoma je važno i što smo na današnjoj konferenciji u prilici da čujemo kako iskustva naše zemlje, tako i iskustva Norveške, Kanade i Grčke. To su tri značajne države koje imaju potpuno drugačija istorijska iskustva i dručaije pozicije i danas u svetu. Ta iskustva nam govore o tome da traženje i gradnja partnerskih odnosa nemaju alternativu i da sukobljavanje ne može da bude rešavanje problema, nego da rešavanje može biti samo u međusobnom dijalogu zasnovanom na gradnji međusobnog poverenja koje može dati nekakav odgovor na sva ona pitanja sa kojima se mi susrećemo i kao država i kao deo šire zajednice.
Ono što mislim da je takođe veoma bitno, a o čemu danas ovde govorimo jeste da je Republika Srbija u zadnjih nekoliko godina postala faktor stabilnosti na ovim prostorima, da je povećala svoj međunarodni ugled i da se u svim ovim bezbednosnim procesima računa na nju i mislim da je važno da tom zadatku kao država udovoljimo, jer je to i garant da ostanemo u bezbednosnim i sigurnim okolnostima.
Uvažene dame i gospodo, zbog toga smo ubeđeni da je ovde u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine pravo mesto za diskusiju i razgovore o važnim bezbednosnim pitanjima“, rekao je u svom obraćanju predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor.
![Predsednik Ištvan Pastor](../../fajlovi/image/OTI_7166.JPG)
Pored predsednika Pastora, učesnicima skupa obratili su se i prof. dr Zdravko Skakavac, rukovodilac studijskog programa za Bezbednost i kriminalistiku na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Branimir Filipović, v.d. pomoćnika ministra za bezbednosnu politiku Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, zatim, Nj.E. Elias Eliadis, ambasador Republike Grčke u Republici Srbiji, Nj. E. Arne Sanes Bjornstad, ambasador Kraljevine Norveške u Republici Srbiji, Nj.E. Filip Pinington, ambasador Kanade u Republici Srbiji i brigadni general Čezare Marineli, šef NATO vojne kancelarije za vezu u periodu od 2006 do 2016. godine. Skupu se obratile i dr Biljana Stojković, koordinatorka Radne grupe Vlade za izradu NAP-a Republike Srbije za primenu Rezolucije 1325 SBUN –žene, mir i bezbednost (2016-2020), kao i mr Svetlana Babić, koordinatorka Ženske parlamentarne mreže Skupštine AP Vojvodine.
Na kraju konferencije zajednički su doneti sledeći zaključci:
1. Bezbednosni izazovi 21. veka zahtevaju, uz uvažavanje činjenice da su mir i bezbednost javno dobro, temeljno promišljanje uzroka i razumevanje konteksta sukoba, kao razvijanje fleksibilnih organizacionicih i strateških odgovara; bezbednosni izazovi 21.veka zahtevaju povezanost i komunikaciju institucija i pojedinica na svim tačkama globalnog sveta;
2. Nema bezbednosti bez ljudske i rodne bezbednosti; ne može se formulisati odgovor na bezbednosne izazove 21. veka bez uvažavanja i jačanja temeljnih društvenih i političkih vrednosti: poštovanja dostojanstva čoveka i građanina, kao i negovanja poverenja, solidarnosti, tolerancije, dijaloga, poštovanja temeljnih ljudskih i manjinskih prava;
3. Ne možemo govoriti o ljudskoj i globalnoj bezbednosti bez negovanja političkog partnerstva; potrebno je analizirati uspešne modele - paradigmatični su modeli nordijske saradnje i kanadska agenda ljudske bezbednosti - a uvažavajući činjenicu da je među-parlamentarni dijalog stub političkog poverenja, ulogu Skupštine AP Vojvodine kao inicijatora budućih debata i razgovora na ove teme, je nemoguće preceniti;
4. Značajan korak u izgradnji mira i bezbednosti kao javnog dobra bi predstavljalo uvođenje u nastavne programe temâ koje promovišu vrednost dijaloga i političkih pregovora, razvijanje pregovaračkih strategija u rešavanju i otklanjanju uzroka sukoba, promišljanje dimenzija mira i bezbednosti u širem globalnom i istorijskom kontekstu; u najširem smislu potrebno je inicirati uvođenje studija mira u nastavne programe;
5. U skladu sa tačkom 1.5 NAP-a za primenu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Ujedninjenih nacija –žene, mir, bezbednost u Republici Srbiji (2017-2020), koja predviđa osnivanje nadzornog tela za sprovođenje NAP-a pri Skupštini AP Vojvodine do sredine 2017. godine, predlažemo da Skupština AP Vojvodine donese odluku o osnivanju nadzornog tela za sprovođenje NAP-a;
6. Predlažemo da Odbor za ravnopravnost polova Skupštine AP Vojvodine dostavi Skupštini AP Vojvodine preporuku Komiteta za jednakost i nediskriminaciju Saveta Evrope iz Rezolucije “Zaštita žena izbeglica od rodno zasnovanog nasilja”, od 07. aprila 2017, kojom se u tački 6. pozivaju poslanici parlamenata država članica i posmatrača da javno osude diskriminaciju i stigmatizaciju, rodno zasnovano nasilje i seksualno zlostavljanje žena izbeglica i tražilaca azila;
7.Neophodno je da se podrže i osnaže lokalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost kako bi se ostvarili ciljevi NAP-a 2017-2020; važno je da se sistematizuju nova radna mesta ali i utvrde realni kapaciteti već postojećih mehanizama –da li zaista mogu ostvariti nove radne zadatke predviđene NAP-om; ukazujemo na značaj povezivanja obrazovnih institucija i lokalnih zajednica posebno kroz organizovanje redovnih istraživanja, a u cilju evaluacije kapaciteta lokalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost i njihovih potencijala u ostvarenju NAP-om utvrđenih ciljeva;
8.Neophodno je medijski promovisati probleme rodne ravnopravnosti sa ciljem dekonstrukcije rodnih stereotipa kao i podsticanja aktivne uloge medija u promovisanju rodne ravnopravnosti.