Banska palača, današnji kompleks Pokrajinske vlade i Skupštine AP Vojvodine, bila je sjedište Banske uprave i bana Dunavske banovine u razdoblju od 1939. do 1941. godine, jer je između dva rata, tačnije od 3. listopada 1929, Kraljevina Jugoslavija bila podijeljena na devet banovina, i to: Savsku, Primorsku, Dravsku, Drinsku, Zetsku, Moravsku, Vardarsku, Vrbasku i Dunavsku banovinu.
Dunavska banovina je obuhvaćala područja Baranje, Banata, Bačke, Srijema, Šumadije i Stiga. Banski dvor, danas zgrada Skupštine AP Vojvodine, bio je rezidencija bana Dunavske banovine. Monarh (kasnije namjesništvo) ukazom birao banove, "ljude od povjerenja", koji su trebali da, na povjerenom teritoriju, u ime kralja vrše najvišu političku i upravnu vlast. Međutim, samo posljednja tri, od ukupno jedanaest banova, Dunavske banovine uživala su u komoditetu kompleksa, stvaranog skoro puno desetljeće, po projektu arhitekte Dragiše Brašovana.
Nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije Banski dvor je bio središte Vojne uprave i Žandarmerije.
Poslije Drugog svetskog rata, pa sve do sredine pedesetih godina u reperezentativnim prostorijama Banskog dvora, pored sjedišta Narodne skupštine Vojvodine proglašene Ustavom FNRJ od 31. siječnja 1946. godine bio je i Dom JNA, u kome su održavane razne kulturne manifestacije.
Zvučne titule banova nosili su:

Inženjer Daka Popović (1929-1930)
|

Radosav Dunjić (1930)
|

General Svetomir Lj. Matić (1930-1931)
|

Milan Nikolić (1931-1933)
|

Dobrica Matković (1933-1935)
|

Milojko Vasović (1935)
|

Svetislav Paunović (1935-1936)
|

Svetislav Rajić (1936-1939)
|

dr Jovan I. Radivojević (1939-1940)
|

dr Branko Kijurina (1940-1941)
|

dr Milorad Vlaškalin (1941)
|
Tijekom Drugog svjetskog rata Banska palača bila je središte mađarske Vojne uprave za Bačku, generala Bele Novakoviča. Poslije oslobođenja, pa sve do sredine pedesetih godina u njoj je pored Vlade i Skupštine bio i Dom JNA, u kome su održavane razne kulturne manifestacije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata predsjednici Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine bili su:

Aleksandar Šević (1945-1946)
|

Mateja Matejić (1946-1947)
|

dr Ivan Melvinger (1946-1947)
|

Đorđe Marinković (1946-1947)
|

dr Jovan Doroški (1947-1948)
|

Đurica Jojkić (1947-1948, 1948-1950)
|

Isa Jovanović (1947-1948)
|

Petar Milovanović (1950-1951)
|

Danilo Kekić (1951-1953)
|

Luka Mrkšić (1953-1958)
|

Stevan Doronjski (1953-1958, 1958-1963)
|

Radovan Vlajković (1963-1967)
|

Ilija Rajačić (1967-1969, 1969-1973)
|

Sreta Kovačević (1973)
|

Vilmoš Molnar (1974-1978, 1978-1982)
|

Đorđe Stojšić (1982-1983)
|

Ištvan Rajčan (1983-1984)
|

Dobrivoj Radić (1984-1985, 1986-1987, 1987-1988)
|

Rudi Sova (1985-1986)
|

Živan Marelj (1988-1989)
|

v.d. Janoš Šreder (1989)
|

Branko Kljajić (1989-1991)
|

Adam Bokroš Verona (1989-1991)
|

Damnjan Radenković (1991-1992)
|

dr Svetislav Krstić (1992-1993)
|

Akademik prof. dr
Milutin Stojković (1993-1997)
|

dr Živorad Smiljanić (1997-2000)
|

Nenad Čanak (2000-2004)
|

Bojan Kostreš (2004-2008)
|

Egereši Šandor (2008-2012)
|
Pásztor István (2012-2023)
|