Međuregionalna suradnja

Međuregionalna suradnja Skupštine AP Vojvodine ostvaruje se kroz realiziranje aktivnosti iz područja međuregionalnih odnosa koji podrazumijevaju poslove sudjelovanja izaslanstava Skupštine u radu međunarodnih i regionalnih organizacija i institucija, uspostavljanje i održavanje partnerskih odnosa i posjeta predstavničkim tijelima drugih država i regija. Aktivnosti Skupštine AP Vojvodine iz područja međuregionalne suradnje provode se s ciljem unaprijeđenja suradnje i bržeg razvoja kulturnog i ekonomskog partnerstva među regijama.

Nadležnosti Skupštine AP Vojvodine iz područja međuregionalne suradnje utvrđene su Statutom Autonomne Pokrajine Vojvodine, Pokrajinskom skupštinskom odlukom o Skupštini i Poslovnikom o radu Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine.

VIJEĆE PODUNAVSKIH GRADOVA I REGIJAVIJEĆE PODUNAVSKIH GRADOVA I REGIJA

Autonomna Pokrajina Vojvodina član je Vijeća podunavskih gradova i regija (CoDRC), koje je utemeljeno 11. lipnja 2009. godine u Budimpešti i koji daje organizacijski i politički okvir za općinsku i regionalnu suradnju duž rijeke Dunav. U akcijskom planu Strategije Europske unije za Dunavsku regiju (EUSDR), CoDRC je definiran kao strateški partner Europske komisije u „jačanju Dunavske regije: neophodnost jačanja institucionalnih kapaciteta i suradnje”. Vijeće čine predstavnici podunavskih gradova i regija iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Bugarske.

Potpredsjednik Vijeća podunavskih gradova i regija:

István Pásztor, predsjednik Skupštine AP Vojvodine

SKUPŠTINA EUROPSKIH  REGIJA-AERSKUPŠTINA EUROPSKIH REGIJA-AER

Autonomna Pokrajina Vojvodina je članica Skupštine europskih regija (AER – Assembly of European Regions) od 2002. godine. Skupština europskih regija predstavlja glas više od 150 regija šireg geografskog područja Europe, promovirajući interese regija jačanjem regionalne suradnje i promoviranjem razmjene iskustava i razvoja regionalnih politika. Cilj AER-a jeste da podupre i unaprijedi kreiranje regionalnih politika primjenom principa supsidijarnosti i komplementarnosti između lokalne, regionalne, nacionalne i Europske razine vlasti putem međuregionalne suradnje, zastupanja interesa regija pred europskim i međunarodnim institucijama i uz blisku suradnju s Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti i Komitetom regija.

Tijela AER-a uključuju:

  • Generalna skupština i Izvršni odbor

Damir Zobenica, potpredsjednik AER-a za interregionalnu diplomaciju (član Izvršnog odbora), potpredsjednik Skupštine AP Vojvodine;

  • Biro – političko tijelo AER-a

članovi:

István Pásztor, predsjednik Skupštine AP Vojvodine;

Damir Zobenica, potpredsjednik Skupštine AP Vojvodine;

  • Tematski komiteti za razmjenu i širenje najboljih praksa i provođenje programa i projekata

Potpredsjednica Komiteta 3:

Aleksandra Đanković, potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine

KONGRES LOKALNIH I REGIONALNIH VLASTI

Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe predstavlja više od 200 000 lokalnih i regionalnih vlasti iz 47 europskih zemalja. Glavni cilj političkog i praktičnog djelovanja Kongresa jeste promidžba demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini u Europi i nadgledanje primjene Europske povelje o lokalnoj samoupravi u državama članicama Vijeća Europe.

Skupština AP Vojvodine utvrđuje prijedlog za jednog člana i jednog zamjenika člana izaslanstva Republike Srbije za Vijeće regija u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. Prijedlog člana i zamjenika člana za Vijeće regija utvrđuje se iz reda zastupnika, kao osoba koje su građani izravno izabrali, s tim što jedan kandidat bude iz reda vladajuće većine, a drugi kandidat iz oporbe, sukladno kriterijima Vijeća Europe.

Matija Kovač, član
mr. Maja Sedlarević, zamjenica člana

PRIJEDLOG KANDIDATA ZA ČLANA I ZAMJENIKA ČLANA IZASLANSTVA REPUBLIKE SRBIJE ZA VIJEĆE REGIJA U KONGRESU LOKALNIH I REGIONALNIH VLASTI VIJEĆA EUROPE*

PRIJEDLOG KANDIDATA ZA ČLANA IZASLANSTVA REPUBLIKE SRBIJE ZA VIJEĆE REGIJA U KONGRESU LOKALNIH I REGIONALNIH VLASTI VIJEĆA EUROPE*

 

SKUPŠTINA AUTONOMNE POKRAJINE VOJVODINE JE USPOSTAVILA SURADNJU SA SLJEDEĆIM REGIJAMA:

Vukovarsko-srijemska županija Vukovarsko-srijemska županija

Protokol o međusobnim odnosima između AP Vojvodine (Republika Srbija) i Vukovarsko-srijemske županije (Republika Hrvatska), potpisan 26. kolovoza 2002. godine *

Izjava o namjerama između Županijske skupštine Bács – Kiskun (Republika Mađarska), Vukovarsko-srijemske županije (Republika Hrvatska) i Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija), potpisana 25. srpnja 2009. godine *

Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na području jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema. Kroz tu županiju prolaze važni međunarodni kopneni smjerovi, kao i riječni (Dunav i Sava). Sjedište županije jeste grad Vukovar.

Županija je podijeljena na četiri grada i dvadeset šest općina. Površina Vukovarsko-srijemske županije iznosi 2.448 km². Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Vukovarsko-srijemska županija imala je 204.768 stanovnika. Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske, između rijeka Dunava i Save.

http://www.vusz.hr/

Gornja Austrija  Gornja Austrija

Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Pokrajinskog parlamenta Gornje Austrije (Austrija), potpisana 25.travnja 2005. godine *

Gornja Austrija je jedna od devet austrijskih saveznih pokrajina. Glavni grad ove pokrajine je Linc. Budući da ima 1.408.165 stanovnika (2008), treća je pokrajina po broju stanovnika u Austriji, a s teritorijom od 11.981,92 km², četvrta je po veličini. Gornja Austrija graniči se s austrijskim pokrajinama Donjom Austrijom, Štajerskom i Salzburgom, te s Njemačkom i Češkom na zapadu i sjeveru..

http://www.land-oberoesterreich.gv.at/cps/rde/xchg/ooe

 Istarska županija  Istarska županija

Sporazum o suradnji između AP Vojvodine (Republika Srbija) i Istarske Županije (Republika Hrvatska), potpisan 23. studenog 2006. godine *

Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluostrva (2.820 od 3.160 četvornih kilometara). Upravno sjedište ove županije je Pazin. Sastoji se od deset gradova i trideset jedne općine, s ukupno 206.344 stanovnika..

http://www.istra-istria.hr/


 Bács-Kiskun Bács-Kiskun

Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Županijske Skupštine Bács- Kiskun ( Republika Mađarska), potpisana 3. listopada 2007. godine *

Izjava o namjerama između Županijske skupštine Bács- Kiskun (Republika Mađarska), Vukovarsko-srijemske županije (Republika Hrvatska) i Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija), potpisana 25. srpnja 2009. godine *

Protokol o suradnji izmedju Skupštine Županije Bács- Kiskun (Madjarska) i Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine (Republika Srbija), potpisan 27. veljače 2013. godine *

Bács-Kiskun (županija) jeste jedna od županija regije velikih ravnica i sjeverne Mađarske, a nalazi se u južnom dijelu regije velike južne ravnice.

Bács-Kiskun županija omeđena je rijekama Dunav i Tisa, a svoje granice dijeli sa Srbijom i mađarskim županijama: Pešta, Jász-Nagykun-Szolnok, Csongrád, Baranja, Tolna i Fejer. Površina županije je 8.445,15 km², što je čini najvećom od svih mađarskih županija. Sjedište županije je grad Kecskemét.

http://www.kormanyhivatal.hu/hu/bacs-kiskun

Štajerska Štajerska

Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Skupštine Pokrajine Štajerska (Austrija), potpisana 24. studenog 2009. godine *

Štajerska je jedna od devet saveznih pokrajina Republike Austrije, koja se nalazi u njenom središnjem i jugoistočnom dijelu. Glavni grad Štajerske jeste Grac, poslije Beča najveći grad Austrije.

S površinom od 16.401,04 km², Štajerska je po veličini druga pokrajina u državi. Prema posljednjim podacima iz 2011. godine, Štajerska ima preko 1,2 milijuna stanovnika.

http://www.verwaltung.steiermark.at/


 http://www.csmkh.hu/Republika Srpska

Protokol o namjerama Skupštine AP Vojvodine i Narodne skupštine Republike Srpske, potpisan 05. travnja 2011. godina *

Republika Srpska jedan je od dva entiteta koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu. Drugi entitet je Federacija Bosne i Hercegovine. Glavni grad Republike Srpske je Banja Luka, najveći gospodarski, politički i upravni centar, sjedište Vlade i Narodne Skupštine.

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku broj stanovnika Republike Srpske iz 2005. godine je 1.479.634 stanovnika.

http://www.narodnaskupstinars.net/lat



 Kirovograd  Kirovograd

Protokol o namjerama Skupštine AP Vojvodine i regiona Kirovohrad (Republika Ukrajina), potpisan 18. svibnja 2011. godine *

Kirovograd je grad u središnjoj Ukrajini i glavni je grad istoimenog područja. Nalazi se oko 250 kilometara južno od glavnog grada Kijeva, u dolini rijeke Ingul, pritoke Južnog Buga. Prema procijeni iz 2012. godine, u gradu je živelo 234.919 stanovnika.


Аlba Аlba

Protokol o namjerama između Županije Alba (Rumunjska) i AP Vojvodine (Republika Srbija), potpisan 08. srpnja 2011. godine *

Alba županija nalazi se u središnjoj Rumunjskoj, u pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije jeste Alba Julija.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, na području ove županije živjelo je 382.747 stanovnika, a prosiječna gustina naseljenosti bila je 61 stanovnik/km². Županija Alba ima ukupnu površinu od 6.242 km².

http://www.cjalba.ro/



 Jász-Nagykun-Szolnok Jász-Nagykun-Szolnok

Pismo o namjerama izmedju Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine (Republika Srbija) i Skupštine Županije Jász – Nagykun – Szolnok (Republika Madjarska), potpisane 08. prosinca 2011. godine *

Jász-Nagykun-Szolnok (županija) jeste jedna od županija regije velikih ravnica i sjeverne Mađarske, a nalazi se u zapadnom dijelu regije velike sjeverne ravnice.

Rijekom Tisom ova županija podijeljena je na dva dijela, a svoje granice dijeli s mađarskim županijama Heves, Borsod-Abaúj-Zemplén, Hajdu-Bihar, Békés, Csongrád, Bács-Kiskun i Pešta. Površina županije je 5.581,71 km², a sjedište – grad Szolnok.

http://www.jnszm.hu/portal/?lang=1&f=11&p=57



HesenHesen

Zajednička Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Skupštine Pokrajine Hesen (SR Nemačka), potpisane 06. ožujka 2012. godine *

Hesen je jedna od šesnaest njemačkih saveznih država. Pokriva površinu od 21.110 km² i broji preko šest milijuna stanovnika. Glavni grad Hesena je Vizbaden, a glavni ekonomski centar – Frankfurt na Majni.

https://www.hessischer-landtag.de/

  Csongrád  Csongrád

Protokol o suradnji izmedju Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine (Republika Srbija) i Generalne skupštine Županije Csongrád (Madjarska), potpisan 27. veljače 2013. godine *

Csongrád (županija) jeste jedna od županija regije velikih ravnica i sjeverne Mađarske, a nalazi se u južnom dijelu regije velike južne ravnice.

Županiju Csongrád rijeka Tisa dijeli na dva dijela. Svoje granice ova županija dijeli sa Srbijom i Rumunjskom, kao i s mađarskim županijama: Bács-Kiskun, Jász-Nagykun-Szolnok i Békés. Površina županije je 4.262,68 km², a njeno sjedište – grad Segedin.

 http://www.csongrad-megye.hu/site/



 Покрајина Баден-Виртемберг    Pokrajina Baden-Württemberg

Zajednička Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Skupštine Pokrajine Baden-Württemberg (SR Nemačka), potpisane 25. lipnja 2014. godine*

Baden-Württemberg je njemačka savezna država (pokrajina) koja se nalazi na jugozapadu zemlje. Nastala je 1952. spajanjem pokrajina Württemberg -Baden, Baden i Württemberg- Hohenzollern. Glavni grad je Stuttgart.

S površinom od 35.750 km² i 10,7 milijuna stanovnika, Baden-Württemberg je treća i po površini i po broju stanovnika među šesnaest nemačkih saveznih država.

http://www.baden-wuerttemberg.de/de/startseite/


 Покрајина Баден-Виртемберг    Prešovski samoupravni kraj

Sporazum o suradnji između AP Vojvodine i Prešovskog samoupravnog kraja potpisan je 26. studenog 2014. godine.*

Region Prešov je druga po veličini regija u Slovačkoj. Sastoji se od povjesnih regija, sjeverne, središnje i (djelomice) južne Spiš, Gornjeg i Donjeg Sari i Gornje Zemplinskij.

Obuhvaća teritorij 250 km od zapada ka istoku, a najviše 80 km od sjevera do juga i graniči se s dvije države: Poljskom (360 km) i Ukrajinom (38 km), kao i s tri regiona u Slovačkoj: Košice, Banska Bistrica i Žilina.

Trenutačno više od 800.000 stanovnika živi u regiji Prešov, što čini skoro 15 posto stanovnika cijele zemlje i najmnogoljudnija je regija u zemlji.

Glavni grad Regiona, Prešov, je treći po veličini grad u Slovačkoj i ima oko 91,767 stanovnika.

http://www.po-kraj.sk/en/welcome.html

* Napomena: Tekstovi su na srpskom jeziku.