Međuregionalna suradnja

Međuregionalna suradnja Skupštine AP Vojvodine ostvaruje se kroz realiziranje aktivnosti iz područja međuregionalnih odnosa koji podrazumijevaju poslove sudjelovanja izaslanstava Skupštine u radu međunarodnih i regionalnih organizacija i institucija, uspostavljanje i održavanje partnerskih odnosa i posjeta predstavničkim tijelima drugih država i regija. Aktivnosti Skupštine AP Vojvodine iz područja međuregionalne suradnje provode se s ciljem unaprijeđenja suradnje i bržeg razvoja kulturnog i ekonomskog partnerstva među regijama.

Nadležnosti Skupštine AP Vojvodine iz područja međuregionalne suradnje utvrđene su Statutom Autonomne Pokrajine Vojvodine, Pokrajinskom skupštinskom odlukom o Skupštini i Poslovnikom o radu Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Skupština AP Vojvodine je uspostavila suradnju i provodi aktivnosti iz područja međuregionalne suradnje sa: Skupštinom europskih regija (AER), Organizacijom za europsku sigurnost (OESS), Dunavskim birom Ulm/Novi Ulm  i Vijećem dunavskih gradova i regija (Codcr).

Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine je uspostavila suradnju sa sljedećim regijama:

  Vukovarsko-srijemska županija Vukovarsko-srijemska županija

Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na području jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema. Kroz tu županiju prolaze važni međunarodni kopneni smjerovi, kao i riječni (Dunav i Sava). Sjedište županije jeste grad Vukovar.

Županija je podijeljena na četiri grada i dvadeset šest općina. Površina Vukovarsko-srijemske županije iznosi 2.448 km². Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Vukovarsko-srijemska županija imala je 204.768 stanovnika. Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske, između rijeka Dunava i Save.

Protokol o međusobnim odnosima između AP Vojvodine (Republika Srbija) i Vukovarsko-srijemske županije (Republika Hrvatska), potpisan 26. kolovoza 2002. godine *

Izjava o namjerama između Županijske skupštine Bács – Kiskun (Republika Mađarska), Vukovarsko-srijemske županije (Republika Hrvatska) i Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija), potpisana 25. srpnja 2009. godine *

http://www.vusz.hr/

Gornja Austrija  Gornja Austrija

Gornja Austrija je jedna od devet austrijskih saveznih pokrajina. Glavni grad ove pokrajine je Linc. Budući da ima 1.408.165 stanovnika (2008), treća je pokrajina po broju stanovnika u Austriji, a s teritorijom od 11.981,92 km², četvrta je po veličini. Gornja Austrija graniči se s austrijskim pokrajinama Donjom Austrijom, Štajerskom i Salzburgom, te s Njemačkom i Češkom na zapadu i sjeveru..

Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Pokrajinskog parlamenta Gornje Austrije (Austrija), potpisana 25.travnja 2005. godine *

http://www.land-oberoesterreich.gv.at/cps/rde/xchg/ooe

 Istarska županija  Istarska županija

Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluostrva (2.820 od 3.160 četvornih kilometara). Upravno sjedište ove županije je Pazin. Sastoji se od deset gradova i trideset jedne općine, s ukupno 206.344 stanovnika..

Sporazum o suradnji između AP Vojvodine (Republika Srbija) i Istarske Županije (Republika Hrvatska), potpisan 23. studenog 2006. godine *

http://www.istra-istria.hr/


 Bács-Kiskun Bács-Kiskun

Bács-Kiskun (županija) jeste jedna od županija regije velikih ravnica i sjeverne Mađarske, a nalazi se u južnom dijelu regije velike južne ravnice.

Bács-Kiskun županija omeđena je rijekama Dunav i Tisa, a svoje granice dijeli sa Srbijom i mađarskim županijama: Pešta, Jász-Nagykun-Szolnok, Csongrád, Baranja, Tolna i Fejer. Površina županije je 8.445,15 km², što je čini najvećom od svih mađarskih županija. Sjedište županije je grad Kecskemét.

Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Županijske Skupštine Bács- Kiskun ( Republika Mađarska), potpisana 3. listopada 2007. godine *

Izjava o namjerama između Županijske skupštine Bács- Kiskun (Republika Mađarska), Vukovarsko-srijemske županije (Republika Hrvatska) i Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija), potpisana 25. srpnja 2009. godine *

Protokol o suradnji izmedju Skupštine Županije Bács- Kiskun (Madjarska) i Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine (Republika Srbija), potpisan 27. veljače 2013. godine *

http://www.kormanyhivatal.hu/hu/bacs-kiskun

Štajerska Štajerska

Štajerska je jedna od devet saveznih pokrajina Republike Austrije, koja se nalazi u njenom središnjem i jugoistočnom dijelu. Glavni grad Štajerske jeste Grac, poslije Beča najveći grad Austrije.

S površinom od 16.401,04 km², Štajerska je po veličini druga pokrajina u državi. Prema posljednjim podacima iz 2011. godine, Štajerska ima preko 1,2 milijuna stanovnika.

Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Skupštine Pokrajine Štajerska (Austrija), potpisana 24. studenog 2009. godine *

http://www.verwaltung.steiermark.at/


 http://www.csmkh.hu/Republika Srpska

Republika Srpska jedan je od dva entiteta koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu. Drugi entitet je Federacija Bosne i Hercegovine. Glavni grad Republike Srpske je Banja Luka, najveći gospodarski, politički i upravni centar, sjedište Vlade i Narodne Skupštine.

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku broj stanovnika Republike Srpske iz 2005. godine je 1.479.634 stanovnika.

Protokol o namjerama Skupštine AP Vojvodine i Narodne skupštine Republike Srpske, potpisan 05. travnja 2011. godina *

http://www.narodnaskupstinars.net/lat



 Kirovograd  Kirovograd

Kirovograd je grad u središnjoj Ukrajini i glavni je grad istoimenog područja. Nalazi se oko 250 kilometara južno od glavnog grada Kijeva, u dolini rijeke Ingul, pritoke Južnog Buga. Prema procijeni iz 2012. godine, u gradu je živelo 234.919 stanovnika.

Protokol o namjerama Skupštine AP Vojvodine i regiona Kirovohrad (Republika Ukrajina), potpisan 18. svibnja 2011. godine *


Аlba Аlba

Alba županija nalazi se u središnjoj Rumunjskoj, u pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije jeste Alba Julija.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, na području ove županije živjelo je 382.747 stanovnika, a prosiječna gustina naseljenosti bila je 61 stanovnik/km². Županija Alba ima ukupnu površinu od 6.242 km².

Protokol o namjerama između Županije Alba (Rumunjska) i AP Vojvodine (Republika Srbija), potpisan 08. srpnja 2011. godine *

http://www.cjalba.ro/



 Jász-Nagykun-Szolnok Jász-Nagykun-Szolnok

Jász-Nagykun-Szolnok (županija) jeste jedna od županija regije velikih ravnica i sjeverne Mađarske, a nalazi se u zapadnom dijelu regije velike sjeverne ravnice.

Rijekom Tisom ova županija podijeljena je na dva dijela, a svoje granice dijeli s mađarskim županijama Heves, Borsod-Abaúj-Zemplén, Hajdu-Bihar, Békés, Csongrád, Bács-Kiskun i Pešta. Površina županije je 5.581,71 km², a sjedište – grad Szolnok.

Pismo o namjerama izmedju Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine (Republika Srbija) i Skupštine Županije Jász – Nagykun – Szolnok (Republika Madjarska), potpisane 08. prosinca 2011. godine *

http://www.jnszm.hu/portal/?lang=1&f=11&p=57



HesenHesen

Hesen je jedna od šesnaest njemačkih saveznih država. Pokriva površinu od 21.110 km² i broji preko šest milijuna stanovnika. Glavni grad Hesena je Vizbaden, a glavni ekonomski centar – Frankfurt na Majni.

Zajednička Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Skupštine Pokrajine Hesen (SR Nemačka), potpisane 06. ožujka 2012. godine *

https://www.hessischer-landtag.de/

  Csongrád  Csongrád

Csongrád (županija) jeste jedna od županija regije velikih ravnica i sjeverne Mađarske, a nalazi se u južnom dijelu regije velike južne ravnice.

Županiju Csongrád rijeka Tisa dijeli na dva dijela. Svoje granice ova županija dijeli sa Srbijom i Rumunjskom, kao i s mađarskim županijama: Bács-Kiskun, Jász-Nagykun-Szolnok i Békés. Površina županije je 4.262,68 km², a njeno sjedište – grad Segedin.

Protokol o suradnji izmedju Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine (Republika Srbija) i Generalne skupštine Županije Csongrád (Madjarska), potpisan 27. veljače 2013. godine *

http://www.csmkh.hu/



 Покрајина Баден-Виртемберг    Pokrajina Baden-Württemberg

Baden-Württemberg je njemačka savezna država (pokrajina) koja se nalazi na jugozapadu zemlje. Nastala je 1952. spajanjem pokrajina Württemberg -Baden, Baden i Württemberg- Hohenzollern. Glavni grad je Stuttgart.

S površinom od 35.750 km² i 10,7 milijuna stanovnika, Baden-Württemberg je treća i po površini i po broju stanovnika među šesnaest nemačkih saveznih država.

Zajednička Izjava o namjerama između Skupštine AP Vojvodine (Republika Srbija) i Skupštine Pokrajine Baden-Württemberg (SR Nemačka), potpisane 25. lipnja 2014. godine*

http://www.baden-wuerttemberg.de/de/startseite/


 Покрајина Баден-Виртемберг    Prešovski samoupravni kraj

Region Prešov je druga po veličini regija u Slovačkoj. Sastoji se od povjesnih regija, sjeverne, središnje i (djelomice) južne Spiš, Gornjeg i Donjeg Sari i Gornje Zemplinskij.

Obuhvaća teritorij 250 km od zapada ka istoku, a najviše 80 km od sjevera do juga i graniči se s dvije države: Poljskom (360 km) i Ukrajinom (38 km), kao i s tri regiona u Slovačkoj: Košice, Banska Bistrica i Žilina.

Trenutačno više od 800.000 stanovnika živi u regiji Prešov, što čini skoro 15 posto stanovnika cijele zemlje i najmnogoljudnija je regija u zemlji.

Glavni grad Regiona, Prešov, je treći po veličini grad u Slovačkoj i ima oko 91,767 stanovnika.

Sporazum o suradnji između AP Vojvodine i Prešovskog samoupravnog kraja potpisan je 26. studenog 2014. godine.*

http://www.po-kraj.sk/en/welcome.html

* Napomena: Tekstovi su na srpskom jeziku.

 

Skupština europskih regija

Autonomna Pokrajina Vojvodina je članica Skupštine europskih regija AER - Assembly of European Regions) od 2002. godine.

Članstvom u AER-u otvorena su vrata za brže uključivanje u europske integrativne procese, za stjecanje saznanja iz raznih područja, uključujući i primjenu europskog zakonodavstva i politike EU s aspekta regionalne suradnje.

Jedna od pogodnosti AER–a je razmjena i obuka stručnjaka, koja se odvija zarad zbližavanja regiona Europe i stvaranja atmosfere solidarnosti između članica i tzv. trećih zemalja.

Članstvo u Skupštini europskih regija je omogućilo AP Vojvodini sudjelovanje u nekim od mnogobrojnih programa koje ova organizacija predviđa, kao što je CENTURIO ili Ljetnja škola - Skupštine europskih regija. Ovi programi su predviđeni za edukaciju i razmjenu stručnjaka iz različitih područja, iz zemalja članica.

U ožujku 2005. u Skupštini AP Vojvodine održana je Konferencija o regionalizmu u organizaciji AER-a.

 

Eurodyssée program

 

Eurodyssee

Eurodyssee

Program Eurodyssee je međuregionalni program razmjene mladih između regija članica Skupštine europskih regija (Assemby of European Regions - AER) koji mladima starosne dobi od 18 do 30 godina pruža mogućnost da steknu profesionalno iskustvo u trajanju od 3 do 7 mjeseci i tečno nauče strani jezik u jednom od 39 europskih regija.

Ciljevi koje su osnivači Programa postavili još 1985. godine ostaju nepromijenjeni do danas a to su, pored stjecanja radnog iskustva i usavršavanja znanja stranog jezika, upoznavanje regije domaćina, ostvarivanje prijateljskih kontakata s ostalim sudionicima programa, međuregionalno povezivanje, kao i omogućavanje bržeg i kvalitetnijeg zapošljavanja po povratku u svoju regiju.

Skupština europskih regiona je neovisna organizacija regija u Europi koja okuplja više od 270 regiona iz 33 zemlje i 16 međuregionalnih organizacija. AP Vojvodina postala je punopravni član Skupštine europskih regiona 2002. godine, a član Programa " Eurodyssee " od studenog 2009. godine.

Na site-u Skupštine AP Vojvodine jednom godišnje objavljivat će se natječaj zarad utvrđivanja liste kandidata za sudjelovanje u Programu. Posljednji natječaj objavljen je u rujnu 2009. godine.

Za više informacija o programu i objavljenim natječajima posjetite www.eurodyssee.eu.

Kontakt osoba: Sanja Šifliš

tel. 021/487-44-31, shiflish@skupstinavojvodine.gov.rs