Pokrajinska skupštinska odluka o Pokrajinskom zaštitniku građana - pučkom pravobranitelju

("Sl. list AP Vojvodine", br. 37/2014)

Temeljem članka 56. stavak 7. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine (''Službeni list APV broj 20/2014)

Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine, na sjednici održanoj 23. rujna 2014. godine, donijela je

POKRAJINSKU SKUPŠTINSKU ODLUKU O
POKRAJINSKOM ZAŠTITNIKU GRAĐANA-PUČKOM PRAVOBRANITELJU

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Pokrajinskom skupštinskom odlukom o Pokrajinskom zaštitniku građana –pučkom pravobranitelju (u daljem tekstu: Odluka) ustanovljava se neovisno i samostalno tijelo Pokrajinski zaštitnik građana – pučki pravobranitelj, uređuju se nadležnosti, postupak rada ovog tijela, postupak izbora i prestanka dužnosti pokrajinskog zaštitnika građana – pučkog pravobranitelja i zamjenika pokrajinskog zaštitnika građana – pučkog pravobranitelja i njihova ovlaštenja.

Članak 2.

Sve gramatički rodno opredijeljene riječi u ovoj Odluci označavaju i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Pokrajinski zaštitnik građana – pučki pravobranitelj (u daljem tekstu: Pučki pravobranitelj) je neovisno i samostalno tijelo AP Vojvodine koje štiti prava građana i vrši nadzor nad radom pokrajinskih tijela uprave, javnih poduzeća i ustanova koje vrše upravna i javna ovlaštenja, a čiji je osnivač AP Vojvodina (u daljem tekstu: tijela uprave), u svezi s njihovim postupanjem u izvršavanju odluka i drugih pravnih akata AP Vojvodine.

Pučki pravobranitelj štiti prava građana posebno od povrijeda učinjenih nezakonitim, necjelishodnim i neučinkovitim postupanjem tijela uprave.

Pučki pravobranitelj štiti prava građana od povrijeda učinjenih nezakonitim, necjelishodnim i neučinkovitim postupanjem tijela gradske i općinske uprave u vršenju poslova koje im je AP Vojvodina povjerila iz svoje izvorne nadležnosti.

Članak 4.

Pučki pravobranitelj je neovistan i samostalan  u obavljanju poslova utvrđenih ovom Odlukom i nitko nema pravo utjecati na njegov rad i postupanje.

Pučki pravobranitelj se skrbi o zaštiti i unapređenju ljudskih i manjinskih prava.

Pučki pravobranitelj postupa sukladno Ustavu, potvrđenim međunarodnim ugovorima i općeprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, zakonom i podzakonskim općim aktima.

Temeljni principi djelovanja Pučkog pravobranitelja su zakonitost, nepristranost, neovisnost  i  pravičnost.

Članak 5.

Sjedište Pučkog pravobranitelja je u Novom Sadu.

II. IZBOR I PRESTANAK DUŽNOSTI

Članak 6.

Dužnost Pokrajinskog zaštitnika građana - pučkog pravobranitelja obavljaju pokrajinski zaštitnik građana - pučki pravobranitelj (u daljem tekstu pučki pravobranitelj) i zamjenici pokrajinskog zaštitnika građana - pučkog pravobranitelja (u daljem tekstu zamjenici pučkog pravobranitelja).

Pučki pravobranitelj, odnosno zamjenik pučkog pravobranitelja ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, biti član političke organizacije, niti se baviti drugim poslom koji bi mogao utjecati na njegovu samostalnost i neovisnost.

Iznimno, pučki pravobranitelj, odnosno zamjenik pučkog pravobranitelja može se baviti znanstveno-istraživačkim radom, obrazovnom ili umjetničkom djelatnošću i objavom autorskih djela.

Danom stupanja na dužnost pučkog pravobranitelja, odnosno zamjenika pučkog pravobranitelja, prestaju sve njegove  profesionalne i druge funkcije, odnosno dužnosti ili poslovi koje je do tada obavljao ako su suprotni odredbama ove Odluke, kao i članstvo u političkim organizacijama.

Članak 7.

Pučkog pravobranitelja bira i razrješava Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine (u daljem tekstu: Skupština) dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja zastupnika.

Kandidata za pučkog pravobranitelja može predložiti najmanje 30 zastupnika ili skupštinski odbor nadležan za pitanja ustrojstva i rada uprave (u daljem tekstu: Odbor).

Pučki pravobranitelj se bira na vrijeme od šest godina i ista osoba može biti najviše dva puta uzastopno biran na ovu dužnost.

Postupak za izbor pučkog pravobranitelja započinje najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata prethodnog pučkog pravobranitelja.

Pučki pravobranitelj za svoj rad odgovara Skupštini.

Članak 8.

Pučki pravobranitelj ima četiri zamjenika od kojih se po jedan bira za područja: prava nacionalnih manjina, prava djeteta i ravnopravnost spolova.

Prigodom izbora zamjenika vodit će se računa o ravnomjernoj zastupljenosti oba spola i pripadnika nacionalnih manjina.   

Zamjenike pučkog pravobranitelja bira Skupština većinom glasova od ukupnog broja zastupnika, na prijedlog pučkog pravobranitelja.

Zamjenici pučkog pravobranitelja biraju se na vrijeme od šest godina i ista osoba može najviše dva puta uzastopno biti birana na ovu dužnost.

Zamjenici pučkog pravobranitelja za svoj rad odgovaraju pučkom pravobranitelju i Skupštini.

Članak 9.

Za pučkog pravobranitelja može biti izabran državljanin Republike Srbije koji ispunjava sljedeće uvjete:

1) da je diplomirani pravnik,

2) da ima najmanje sedam godina iskustva na pravnim poslovima koji su od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti Pučkog pravobranitelja,

3) da nije osuđivan za kazneno djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za kažnjivo djelo koje ga čine nepodobnim za obavljanje poslova u državnom tijelu,

4) da posjeduje visoke moralne i stručne kvalitete,

5) da ima zapaženo iskustvo u zaštiti prava građana.

Članak 10.

Za zamjenika pučkog pravobranitelja  može biti izabran državljanin Republike Srbije koji ispunjava sljedeće uvjete:

1) da ima visoku stručnu spremu,

2) da ima najmanje pet godina iskustva u području koje je od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti Pučkog pravobranitelja,

3) da nije osuđivan za kazneno djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za kažnjivo djelo koje ga čine nepodobnim za obavljanje poslova u državnom tijelu,

4) da posjeduje visoke moralne i stručne kvalitete,

5) da ima zapaženo iskustvo u zaštiti prava građana.

Članak 11.

Pučki pravobranitelj i zamjenik pučkog pravobranitelja prije stupanja na dužnost polažu prisegu pred Skupštinom. Tekst prisege glasi: "Zaklinjem se da ću svoju dužnost obavljati savjesno, odgovorno, neovisno i nepristrano i da ću svoj trud usmjeriti na unapređenje i zaštitu ljudskih prava sukladno Ustavu i zakonu."

Pučki pravobranitelj i zamjenik dužni su da stupe na dužnost u roku od 30 dana od dana izbora.

Ako pučki pravobranitelj, odnosno zamjenik pučkog pravobranitelja bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku od 30 dana od dana polaganja prisege smatra se da nije izabran, što Skupština konstatira na temelju obavijesti dobivene od Odbora. U tom slučaju odmah se pokreće postupak za izbor novog pučkog pravobranitelja, odnosno zamjenika pučkog pravobranitelja.

Članak 12.

Dužnost pučkog pravobranitelja i zamjenika pučkog pravobranitelja prestaje u sljedećim slučajevima:

1) istekom mandata, ako ne bude ponovno izabran,

2) smrću,

3) ostavkom,

4) gubitkom državljanstva,

5) ispunjenjem uvjeta za mirovinu sukladno zakonu,

6) nastupanjem trajne tjelesne ili mentalne nesposobnosti za obavljanje funkcije,

7) razrješenjem.

Razlog za prestanak dužnosti iz stavka 1. ovog članka konstatira Odbor i o tome obavještava Skupštinu.
U slučaju prestanka dužnosti pučkog pravobranitelja i zamjenika pučkog pravobranitelja iz razloga navedenih u stavku 1. toč. 1 - 6 ovog članka, Skupština bez rasprave donosi odluku kojom konstatira da su se stekli uvjeti za prestanak dužnosti.

Pravne posljedice prestanka dužnosti nastupaju od dana donošenja odluke iz stavka 3. ovog članka.

Članak 13.

Pučki pravobranitelj, odnosno zamjenik pučkog pravobranitelja može biti razrješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran u sljedećim slučajevima:

1) ako nestručno i nesavjesno obavlja svoju dužnost,

2) ako obavlja drugu javnu funkciju ili profesionalnu djelatnost, odnosno drugu dužnost ili posao koji bi mogao utjecati na njegovu samostalnost i neovisnost, ili ako postupa suprotno zakonu kojim se uređuje spriječavanje sukoba interesa pri vršenju javnih dužnosti,

3) ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje ove dužnosti.

Pučki pravobranitelj i zamjenik pučkog pravobranitelja imaju pravo da se na sjednici Skupštine na kojoj se odlučuje o njihovom razrješenju obrate pokrajinskim zastupnicima.

Postupak za razrješenje pokreće se na inicijativu Odbora ili jedne trećine zastupnika, a za razrješenje zamjenika pučkog pravobranitelja i na inicijativu pučkog pravobranitelja.

Odbor obavještava Skupštinu o tome da li postoje i koji su razlozi za razrješenje.

Skupština razrješava pučkog pravobranitelja ili zamjenika pučkog pravobranitelja ako za razrješenje glasuje ista većina zastupnika koja je potrebna za izbor pučkog pravobranitelja, odnosno zamjenika pučkog pravobranitelja.

Članak 14.

Pučki pravobranitelj određuje zamjenika koji će ga zamjenjivati u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti da obavlja poslove.

U slučaju prestanka ili razrješenja pučkog pravobranitelja, do izbora novog, dužnost pučkog pravobranitelja obavlja zamjenik pučkog pravobranitelja koga je pučki pravobranitelj odredio da ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti da obavlja dužnost.

Izbor novog pučkog pravobranitelja izvršit će se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prestanka dužnosti ranijeg pučkog pravobranitelja.

III. OVLAŠTENJA

Članak 15.

Pučki pravobranitelj je ovlašten kontrolirati poštivanje ljudskih prava, zakonitost, cjelishodnost, učinkovitost i pravilnosti u radu tijela uprave u svezi s njihovim postupanjem u izvršavanju odluka i drugih pravnih akata AP Vojvodine i štititi prava građana posebno od povreda učinjenih nezakonitim, necjelishodnim i neučinkovitim postupanjem tijela uprave. Pučki pravobranitelj štiti prava građana i od povreda učinjenih nezakonitim, necjelishodnim i neučinkovitim postupanjem tijela gradske i općinske uprave u vršenju poslova koje im je AP Vojvodina povjerila iz svoje izvorne nadležnosti.

Članak 16.

Pučki pravobranitelj prati procese donošenja pokrajinskih propisa i izmjena i dopuna  važećih, u svim područjima ostvarivanja ljudskih prava.

Pučki pravobranitelj ima pravo predlaganja pokrajinskih skupštinskih odluka i drugih općih akata koje donosi Skupština iz svoje nadležnosti, naročito ako smatra da do povrede prava građana dolazi zbog nedostatka u propisima.

Pučki pravobranitelj je ovlašten da u postupku pripreme propisa Pokrajinskoj vladi i Skupštini daje mišljenje i preporuke u svezi s prijedlozima odluka, ako se njima uređuju pitanja od značaja za zaštitu prava građana.

Članak 17.

Pučki pravobranitelj kontinuirano nadgleda i prati primjenu međunarodnih ugovora, standarda i propisa iz područja ljudskih prava i na temelju prikupljenih informacija predlaže mjere za poboljšanje stanja u području zaštite i unapređenja ljudskih prava.

Članak 18.

Pučki pravobranitelj provodi istraživanja kako bi stekao uvid u stanje ljudskih prava, identificirao probleme i formulirao preporuke u cilju ostvarivanja, zaštite i unapređenja ljudskih prava.

Članak 19.

Pučki pravobranitelj je ovlašten da građane informira o propisima  i daje pravne savjete o mogućnostima ostvarivanja njihovih prava, upućujući podnositelja pritužbe na pokretanje odgovarajućeg pravnog postupka pred nadležnim tijelima, ako je takav postupak predviđen.

Članak 20.

Pučki pravobranitelj je ovlašten da javno preporuči razrješenje dužnosnika koji je odgovoran za povredu prava građana, odnosno da inicira pokretanje postupka za utvrđivanja odgovornosti zaposlenika u tijelu uprave koji je izravno odgovoran za učinjenu povredu.

Ako nađe da u radnjama dužnosnika ili zaposlenika u tijelu uprave ima elemenata kaznenog ili drugog kažnjivog djela, pučki pravobranitelj je ovlašten da nadležnom tijelu podnese zahtjev, odnosno prijavu za pokretanje kaznenog, prekršajnog ili drugog odgovarajućeg postupka.

Članak 21.

Pučki pravobranitelj podnosi Skupštini redovito godišnje izvješće u kome se navode podaci o aktivnostima u prethodnoj godini, podaci o uočenim nedostacima u radu tijela uprave, daje se opća ocjena rada tijela uprave sa stanovišta primjene propisa, kao i prijedlozi za poboljšanje položaja građana u odnosu na tijela uprave.

Izvješće sadrži podatke o broju i strukturi predstavki, uočene propuste i preporuke za njihovo otklanjanje, kao i kritike i pohvale pojedinim tijelima uprave i dužnosnicima.

Izvješće sadrži posebne dijelove za područja prava nacionalnih manjina, prava djeteta i prava po osnovi ravnopravnosti spolova. Posebne dijelove izvješća sastavljaju zamjenici pučkog pravobranitelja.

Izvješće o radu se podnosi najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu i objavljuje na zvaničnoj internetskoj stranici Pokrajinskog zaštitnika građana-pučkog pravobranitelja.

Na zahtjev pučkog pravobranitelja, Skupština će staviti na dnevni red izvješće iz stavka 1. ovog članka i raspravljati o njemu.

Pučki pravobranitelj može sudjelovati u raspravi o izvješću.

Članak 22.

Pučki pravobranitelj može podnijeti posebno izvješće Skupštini ako ocjeni da to zahtijevaju naročito važni razlozi ili, ako Skupština traži takvo izvješće.

Posebno izvješće se objavljuje na zvaničnoj internetskoj stranici Pokrajinskog zaštitnika građana-pučkog pravobranitelja.

Članak 23.

Pučki pravobranitelj obavještava nadležna tijela i širu javnost o kršenju ljudskih prava i izdaje priopćenja o kršenju prava građana.

Članak 24.

Pučki pravobranitelj organizira savjetovanja i kampanje u području obrazovanja o ljudskim pravima i pitanjima od značaja za ostvarivanje ljudskih prava i sudjeluje u njihovom radu.

Članak 25.

Pučki pravobranitelj je ovlašten da pred Ustavnim sudom pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zakona, drugih propisa i općih akata.

Članak 26.

Pučki pravobranitelj ima pravo nazočiti svim sjednicama Skupštine i skupštinskih odbora i pravo sudjelovati u skupštinskoj raspravi kada se raspravlja o pitanjima iz njegove nadležnosti.

Članak 27.

Pučki pravobranitelj surađuje i razmjenjuje iskustva s drugim pučkim pravobraniteljima u zemlji i inozemstvu i može biti član domaćih i međunarodnih udruženja pučkih pravobranitelja.

Članak 28.

Pučki pravobranitelj surađuje sa Zaštitnikom građana Republike Srbije u obavljanju poslova Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture i redovito posjećuje mjesta gdje se nalaze osobe lišene slobode, radi prevencije torture i drugih surovih neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka.

Članak 29.

Zamjenik pučkog pravobranitelja za prava nacionalnih manjina štiti prava nacionalnih manjina i ovlašten je da kontrolira rad tijela uprave u područjima ostvarivanja i unapređenja prava nacionalnih manjina.

Zamjenik pučkog pravobranitelja za prava djeteta štiti prava djeteta i ovlašten je da kontrolira rad tijela uprave u područjima ostvarivanja i unapređenja prava  djeteta.

Zamjenik pučkog pravobranitelja za ravnopravnost spolova štiti građane na osnovi ravnopravnosti spolova i ovlašten je da kontrolira rad tijela uprave u ostvarivanju i unapređenju ravnopravnosti žena i muškaraca.

Ovlaštenja iz čl. 15-28, odnose se i na zamjenike pučkog pravobranitelja, u okvirima njihovog područja rada.

Članak 30.

Pučki pravobranitelj obavlja druge poslove sukladno zakonu, odlukama i drugim aktima Skupštine.

IV. POSTUPAK

Članak 31.

Pučki pravobranitelj pokreće postupak po pritužbi građana ili po vlastitoj inicijativi na temelju saznanja iz drugih izvora, kada ocijeni da postoji ili je postojala povreda prava građana od strane tijela uprave.

Pod pojmom građanin, u smislu ove Odluke, podrazumijeva se fizička osoba koja je domaći državljanin, i svaka fizička osoba strani državljanin, kao i svaka domaća ili strana pravna osoba o čijim pravima i obvezama odlučuju tijela uprave iz članka 3. ove Odluke. 

Pučkom pravobranitelju se mogu u ime fizičke osobe obratiti i zakonski zastupnik, punomoćnik i ovlaštene osobe tijela skrbništva, a kada se radi o povredi prava pravne osobe, osoba ovlaštena za zastupanje te pravne osobe. U ime i uz suglasnost osobe čije je pravo povrijeđeno, pritužbu može podnijeti i organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava ili druga osoba.

Članak 32.

Pritužba se može podnijeti najkasnije u roku od jedne godine od izvršene povrede prava građana, odnosno od posljednjeg postupanja, ili propuštanja tijela da postupi u svezi s učinjenom povredom prava građana.

Iznimno, pučki pravobranitelj može postupati po pritužbi i nakon isteka ovog roka u slučaju da procijeni da se radi o težem obliku kršenja ljudskih prava.

Članak 33.

Uvjet za pokretanje postupka je da je podnositelj prije podnošenja pritužbe pokušao  zaštititi svoja prava u odgovarajućem pravnom postupku i da su iscrpena sva pravna sredstva, odnosno da ne postoji pravno sredstvo za otklanjanje povrede na koju podnositelj ukazuje.

U slučaju da nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovog članka Pučki pravobranitelj će uputiti podnositelja pritužbe na pokretanje odgovarajućeg pravnog postupka, ako je takav postupak predviđen, i neće pokretati postupak dok ne budu iscrpena sva pravna sredstva.

Iznimno, Pučki pravobranitelj može pokrenuti postupak i ako podnositelj nije pokušao  zaštititi svoja prava, odnosno i prije nego što su iscrpena sva pravna sredstva, ako se pritužba podnosi zbog nezakonitog rada, nepoštivanja načela i pravila upravnog postupka, nepoštivanja pravila etičkog ponašanja i neprimjerenog ophođenja zaposlenika prema građanima.

Članak 34.

Pučki pravobranitelj ne postupa po anonimnim pritužbama.

Iznimno, ako smatra da u anonimnoj pritužbi ima osnove za postupanje, Pučki pravobranitelj može pokrenuti postupak po vlastitoj inicijativi.

Na zahtjev podnositelja pritužbe, u naročito opravdanim slučajevima, pučki pravobranitelj može tijelu uprave da ne otkrije identitet podnositelja pritužbe.

Članak 35.

Pritužba se podnosi u pisanom obliku, uključujući sve načine elektroničke komunikacije, bez posebno utvrđene forme i ne podliježe plaćanju pristojbe ili naknade.

Iznimno, predstavka može da se izjavi i usmeno u zapisnik.

Osobe lišene slobode imaju pravo da predstavku podnesu u zapečaćenoj koverti. Zaposlenici u ustanovama u kojima se nalaze osobe lišene slobode predstavku osobe lišene slobode bez otvaranja i zadržavanja i bez odlaganja, dostavljaju Pučkom pravobranitelju.

Članak 36.

Pritužba sadrži naziv tijela na čiji se rad odnosi, opis povrijede prava, činjenice i dokaze koji potkrepljuju pritužbu, podatke o tome koja su pravna sredstva iskorištena i podatke o podnositelju pritužbe.

Članak 37.

Pučki pravobranitelj je dužan da postupi po svakoj pritužbi izuzev:

1) ako predmet na koji se odnosi pritužba ne spada u nadležnost Pučkog pravobranitelja,

2) ako je pritužba podnijeta nakon isteka roka za podnošenje, a nije ispunjen uvjet iz članka 32. stavak 2. ove Odluke,

3) ako je pritužba podnijeta prije uporabe svih raspoloživih pravnih sredstava, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 33. stavak 3. ove Odluke,

4) ako je pritužba anonimna, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 34. stavak 2 ove Odluke,

5) ako pritužba ne sadrži potrebne podatke za postupanje, a podnositelj nedostatke ne otkloni ni u naknadnom roku određenom za dopunu pritužbe.

Kada Pučki pravobranitelj nađe da nema osnova da postupa, obavijestit će o tome podnositelja  pritužbe i obrazložiti razloge nepostupanja.

U slučaju da podnositelj pritužbe odustane od iste, postupak će se obustaviti. Iznimno, postupak će se nastaviti ako se pritužba podnosi zbog nezakonitog rada, nepoštivanja načela i pravila upravnog postupka, nepoštivanja pravila etičkog ponašanja i neprimjerenog ophođenja zaposlenika prema građanima.

Članak 38.

O pokretanju i završetku postupka Pučki pravobranitelj obavještava podnositelja pritužbe, kao i tijelo uprave na čiji se rad pritužba odnosi.

Članak 39.

Tijelo uprave obvezno je odgovoriti na sve zahtjeve Pučkog pravobranitelja i dostaviti mu sve tražene informacije i spise u roku koji on odredi, a koji ne može biti kraći od 5 niti dulji od 15 dana.

Tijela uprave imaju obvezu surađivati s Pučkim pravobraniteljom i omogućiti mu pristup prostorijama i staviti na raspolaganje sve podatke kojima raspolažu, a koji su od značaja za postupak koji vodi, odnosno za ostvarenje cilja njegovog preventivnog djelovanja, bez obzira na stupanj njihove tajnosti, osim kada je to u suprotnosti sa zakonom.
Pučki pravobranitelj ima pravo obaviti razgovor sa svakim zaposlenikom u tijelu uprave kada je to od značaja za postupak koji vodi.

Pučki pravobranitelj i zamjenici pučkog pravobranitelja dužni su da i nakon prestanka dužnosti čuvaju kao tajnu podatke do kojih su došli u vršenju dužnosti.

Obveza čuvanja tajne odnosi se i na zaposlenike u Stručnoj službi Pokrajinskog zaštitnika građana-pučkog pravobranitelja.

Članak 40.

Dužnosnici i rukovoditelji u tijelima uprave dužni su da prime pučkog pravobranitelja na njegov zahtjev najkasnije u roku od 8 dana od dana upućivanja pisanog zahtjeva.

Članak 41.

Ako tijelo uprave protiv kojeg je podnijeta pritužba samo otkloni nedostatke tijekom postupka, Pučki pravobranitelj će o tome obavijestiti podnositelja pritužbe i obustaviti postupak.

Članak 42.

Nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti Pučki pravobranitelj može obavijestiti podnositelja pritužbe da je pritužba neosnovana ili može utvrditi da su postojale nepravilnosti u radu tijela uprave.

Ako nađe da su postojale nepravilnosti u radu tijela uprave, Pučki pravobranitelj tijelu upućuje mišljenje.

Ako nađe da su postojale takve nepravilnosti, odnosno posljedice nepravilnosti koje se mogu otkloniti, Pučki pravobranitelj će pored mišljenja, tijelu uputiti i preporuku o tome kako da se nepravilnost, odnosno njene posljedice otklone.

Tijelo uprave je dužno da, najkasnije u roku od 15 dana od dana dobivanja mišljenja ili preporuke, obavijesti Pučkog pravobranitelja o poduzetim mjerama.

Ako tijelo uprave ne postupi po preporuci, Pučki pravobranitelj može o tome obavijestiti javnost, izravno više tijelo, Skupštinu, Pokrajinsku vladu odnosno općinsko/gradsko vijeće.

Članak 43.

Odredbe čl. 29. – 42. ove Odluke sukladno se primjenjuju i na postupak koji Pučki pravobranitelj pokrene po vlastitoj inicijativi.

Članak 44.

Pored prava na pokretanje i vođenje postupka, Pučki pravobranitelj ima pravo da posredovanjem i davanjem savjeta i mišljenja o pitanjima iz svoje nadležnosti djeluje preventivno, u cilju unapređenja rada tijela uprave i unapređenja zaštite ljudskih prava i sloboda.

V. STRUČNA SLUŽBA I SREDSTVA ZA RAD

Članak 45.

Pučki pravobranitelj obrazuje stručnu službu za obavljanje stručnih i upravno-tehničkih poslova.

Stručnom službom rukovodi direktor službe.

Ravnatelja stručne službe postavlja i razrješava pučki pravobranitelj.

Pučki pravobranitelj može odlučiti da pojedinim stručnim suradnicima povjeri određena ovlaštenja koja će vršiti u njegovo ime.

Na ravnatelja i zaposlenike u stručnoj službi primjenjuju se propisi o radnim odnosima i plaćama u pokrajinskim tijelima.

Pučki pravobranitelj donosi odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika i ostvarivanju prava iz radnog odnosa.

Članak 46.

Pučki pravobranitelj ima pravo na plaću u visini plaće pokrajinskog tajnika, a zamjenici pučkog pravobranitelja u visini plaće zamjenika pokrajinskog tajnika uvećane za 20%.

Članak 47.

Pučki pravobranitelj i zamjenici ostvaruju prava na osnovi rada, sukladno propisima o radnim odnosima u pokrajinskim tijelima.

Članak 48.

Pučki pravobranitelj donosi poslovnik o radu i akt o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Pokrajinskog zaštitnika građana – pučkog pravobranitelja.

Akt o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji stručne službe donosi se uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora.

Članak 49.

Sredstva za rad pučkog pravobranitelja osiguravaju se u proračunu AP Vojvodine.

Obujam i strukturu sredstava predlaže pučki pravobranitelj.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

Nakon donošenja ove Odluke pučki pravobranitelj i zamjenici pučkog pravobranitelja nastavljaju s radom do isteka roka na koji su izabrani.

Postupci koji do dana stupanja na snagu ove Odluke nisu okončani okončat će se po odredbama ove Odluke.
Pučki pravobranitelj je dužan da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke uskladi poslovnik o radu i akt o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta.

Članak 51.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Pokrajinska skupštinska odluka o Pokrajinskom pučkom pravobranitelju (''Sl. list APV'' broj 23/02, 5/04, 16/05, 18/09-promijena naziva akta).

Članak 52.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".

SKUPŠTINA AUTONOMNE POKRAJINE VOJVODINE

U Novom Sadu, 23. rujna 2014. godine

PREDSJEDNIK
Skupštine AP Vojvodine

István Pásztor, v.r.
(Pásztor István, s.k.)