07. 11. 2019.Ženska parlamentarna mreža u Subotici o položaju žena na tržištu rada

Ženska parlamentarna mrežaNovi Sad/Subotica, 7. novembar - „Žene na tržištu rada“, bila je tema četrvtog u nizu okruglih stolova koje Ženska parlamentarna mreža Skupštine AP Vojvodine organizuje u sedam vojvođanskih lokalnih samouprava, sa ciljem da se putem aktivne diskusije, razmene iskustava, predloga i ideja, pruži institicionalna podrška unapređenju položaja žena.

Okrugli sto u Subotici okupio je pokrajinske poslanice, članice Ženske parlamentarne mreže, odbornice i članice ženskih odborničkih mreža iz Subotice, Bačke Topole, Malog Iđoša, Sente, Sombora i drugih lokalnih samouprava, kao i predstavnice državnih organa i organizacija koje u svojim aktivnostima imaju i mere za podršku zapošljavanju.

Na okruglom stolu su sagledane mogućnosti unapređenja ekonomskog osnaživanju žena i njihovog položaja na tržištu rada. Predstavljeni su primeri dobre prakse u institucionalnoj podršci ekonomskom osnaživanju žena, aktuelno stanje na području Severnobačkog okruga kao i programi i aktivnosti Nacionalne službe za zapošljavanje. Ženska parlamentarna mreža Skupštine AP Vojvodine je i ovom prilikom iskazala spremnost da pruži svaku vrstu pomoći i podrške koleginicama u lokalnim samoupravama, ukazujući na značaj zajedničkog rada, saradnje i međusobne podrške.    O svemu navedenom govorile su članice Ženske parlamentarne mreže, predstavnice lokalne samouprave, ženskih odborničkih mreža, Nacionalne službe za zapošljavanje i Regionalne privredne komore Severnobačkog okruga.

Ženska parlamentarna mrežaOtvarajući četvrti po redu okrugli sto, pokrajinska poslanica i članica Ženska parlamentarne mreže Skupštine AP Vojvodine Jasmina Stevanović naglasila je da samo putem zajedničkog rada može da se unapredi položaj žena u našem društvu, jer je neophodno da svi oni koji su na pozicijama donosilaca odluka kroz saradnju i zajednički rad pruže podršku bez koje nije moguće raditi na unapređenju i promociji politika rodne ravnopravnosti niti graditi ravnopravno društvo.

„Kada govorimo o položaju žena na tržištu rada treba istaći da je „povećana ravnopravnost žena i muškaraca primenom politika jednakih mogućnosti” jedan od opštih ciljeva utvrđen Nacionalnom strategijom za rodnu ravnopravnost. Polazeći od navedenog, kao poseban cilj navodi se „poboljšan ekonomski položaj žena i status žena na tržištu rada. Za realizaciju ovog cilja predviđen je niz mera. One koje se odnose na tržište rada i radnopravnu zaštitu, kao što su uključivanje u radno zakonodavstvo odredbi koje će dodatno obezbediti rodnu ravnopravnost zaposlenih i usaglašavanje zakona sa međunarodnim konvencijama, aktivno sprečavanje diskriminacije žena na radu i omogućavanje ravnopravnog ostvarivanja svih prava u vezi sa zapošljavanjem i radom, kao i mere koje se odnose na oblast stvaranja uslova za maksimalno iskorišćavanje ekonomskog potencijala, kreativnosti i preduzetništva žena i mere u oblasti pristupa korišćenju modernih znanja i veština“, kazala je Jasmina Stevanović.

Ženska parlamentarna mrežaPokrajinska poslanica i članica Mreže Nada Mandić naglasila je da ekonomsko osnaživanje žena ima ogroman potencijal za unapređenje položaja žena u društvu i da je zato potrebno zajednički raditi na podsticanju zapošljavanja žena i na razvoju ženskog preduzetništva, posebno kod starijih žena i pripadnica ranjivih grupa.

„Danas ovde u Subotici raspravljamo o jednoj od najvažnijih tema kada se priča o unapređenju položaja žena u našem društvu. Mislim da je važno da svi zajedno izađemo sa današnjeg događaja sa osećajem da smo svesni značaja i ekonomskog osnaživanja žena i zajedničke saradnje i da kontinuirano ulažemo napore i radimo na stvaranju neraskidivih veza, kako bi smo uticale na donošenje dobrih propisa i stvorile uslove za unapređenje položaja žena u našim sredinama. Afirmacija ženskog preduzetništva putem davanja bespovratnih sredstava za započinjanje poslovanja, namenskih kredita i dugih podsticajnih sredstava i subvencija jeste način da se pristupi promenama i da se zastupa ravnopravnost polova kao faktor bitan za demokratske odnose u društvu i za korišćenje ženskih potencijala u razvojnoj politici“, poručila je Nada Mandić. Podršku ekonomskom osnaživanju žena su u konstruktivnoj diskusiji na okruglom stolu dale i pokrajinske poslanice i članice Mreže, Stanka Mihajlov, Dragana Đurić-Bulatović i Laura Rajnović Evetović.

Ženska parlamentarna mrežaU ime Ženske odborničke mreže Skupštine Grada Subotice, prisutnima se na okruglom stolu obratila Sergeja Ilić, koordinatorka te mreže. Mr Biljana Štavljanin, v.d. direktora Regionalne privredne komore Severnobačkog upravnog okruga govorila je o aktivnostima Komore u pogledu ekonomskog osnaživanja žena na tržištu. Pored logističke i savetodavne podrške ženama preduzetnicama, u planu je i otvaranje preduzetničkog kampa kako bi se bolje sagledale potrebe preduzetnica i preduzetnika, kao i otvaranje takozvanih biznis info centara koji će biti formirani pri lokalnim samoupravama. Važnu ulogu u aktivnostima Regionalne privredne komore Severnobačkog upravnog okruga ima Sekcija za žensko preduzetništvo koja je pokrenuta sa namerom osnaživanja žena u vođenju sopstvenog biznisa, rečeno je na skupu.

Ženska parlamentarna mrežaVerica Vujadinović, direktorka subotičke filijale Nacionalne služba za zapošljavanje predstavila je aktuelno stanje na tržištu rada, programe i aktivnosti Nacionalne službe za zapošljavanje u oblasti ženskog preduzetništva. Prema statistici, na području Severobačkog okruga žene i muškarci jednako učestvuju u broju zaposlenih, jer jednu polovinu od ukupnog broja zaposlenih čine žene, a drugu muškarci. 

Nacionalna služba ima niz mera podrške zapošljavanju kroz nefinansijske mere koje obuhvataju pomoć ženama koje aktivno traže posao i primećeno je da se svest žena menja, te one sve više preuzimaju inicijativu za pokretanjem sopstvenog posla kroz proizvodnju tradicionalnih proizvoda, stare zanate, ponudu u okviru seoskog turizma ili putem otvaranja kozmetičkih i frizerskih salona, čemu je prethodila besplatna obuka, što je sve češći slučaj. Nacionalna služba organizuje sajmove zapošljavanja, daje subvencije za samozapošljavanje žena i osniva klubove za traženje posla. Prema podacima Nacionalne službe, žene se sa oko 40 godina starosti, kada su se već ostvarile kao majke, više osnažuju da traže ili započnu posao, navedeno je na okruglom stolu. 

Ženska parlamentarna mrežaPrilikom predstavljanja primera dobre prakse rečeno je da je u Subotici primetno da je svest ljudi kada su u pitanju potrebe žena u pogledu zapošljavanja i uslova rada, značajno porasla na šta je uticao i dolazak jednog broja odgovornih velikih kompanija koje su odlučile da posluju u tom gradu i njegovoj okolini. Takođe, među 15 žena koje su dobitnice nagrade kao liderke u preduzetništvu u Srbiji nalazi se i jedna uspešna žena iz Subotice koja je i dugi niz godina predsednica Udruženja za celebralnu paralizu u Subotici

Na današnjem okruglom stolu u Subotici, kao primer dobre prakse, predstavljen je i rad Komisije za ekonomsko osnaživanje žena opštine Žitište, na čiju inicijativu od 2016. godine opština godišnje izdvaja oko dva miliona dinara za bespovratnu finansijsku pomoć ženema za samozapošljavanje i žensko preduzetništvo. Zahvaljujući toj prioritetnoj meri opština postiže izuzetne rezultate u pogledu podizanja kvaliteta života žena.  

Polazeći od svega nevedenog, u nameri da doprinesu boljitku u pogledu jačanja podrške ekonomskom osnaživanju žena, učesnice okruglog stola su u vidu zaključaka dale i odgovarajuće sugestije. Između ostalog, predloženo je odbornicama lokalnih samouprava da se aktivno zalažu za unapređenje rada ženskih odborničkih mreža i da zagovaraju donošenje programa ekonomskog osnaživanja žena u svojim lokalnim samoupravama. Da ukoliko to još nisu učinile, obrazuju posebna tela za ekonomsko osnaživanje žena i da svojim angažovanjem utiču na donošenje, promociju i sprovođenje programa ekonomskog osnaživanja žena. 

Ženska parlamentarna mrežaApelovano je da se u što većem obimu kreiraju podsticajni programi za preduzetnice, vlasnice malih preduzeća i radno neaktivne žene i da se prilikom kreiranja budžeta obezbedi primena rodne analize i rodno odgovorno budžetiranje. Takođe, ukazano je i na potrebu sveobuhvatne i međusobne saradnje među mehanizmima rodne ravnopravnosti i na neophodnost medijske promocije unapređenja položaja žena.